Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama

  veljača, 2011  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Veljača 2011 (1)

Opis bloga




Prikaz knjige "Neuronutricionizam" Prehrana prema emocijama + vijesti iz svijeta neuronutricionizma
autor na facebooku private
pismo autoru

knjiga na facebooku

knjiga u knjižari HR wave
knjiga u knjižari D wave
knjiga u knjižari RUS wave

Linkovi
www.plivamed.net
www.plivazdravlje.hr
www.vitamini.hr
www.vasezdravlje.com
www.zdravlje.hr

www.nature.com
www.healthnews.com
www.biomedcentral.com
www.nutritionj.com
www.ncbi.nlm.nih.gov

counter widget



10.02.2011., četvrtak

DIET ACCORDING TO EMOTIONS-NEURONUTRITION

MEDIA INFO

Knjiga NEURONUTRICIONIZAM Prehrana prema emocijama biti će prikazana u slijedećim tv i tiskanim medijima.Internet medije možete vidjeti ovdje

GLORIA MAGAZIN 3. veljače-prvu stranicu možete vidjeti ovdje a drugu ovdje te treću ovdje

VEČERNJI LIST-23. studeni-članak možete vidjeti ovdje a naslovnicu sa najavom ovdje

NOVI LIST 12. studeni-članak možete vidjeti ovdje

HRT 1-DOBRO JUTRO HRVATSKA 14. siječnja PREPORUČAM VIDJETI ovdje ili ovdje

HRT 1-ZNANSTVENA PETICA 22. siječnja

HRT 1-HRVATSKA UŽIVO 5. siječnja-snimku možete vidjeti ovdje

KANAL RI 11. siječnja-snimku možete vidjeti ovdje

VITA magazin-15. siječanj-prvu stranicu možete vidjeti ovdje a drugu ovdje

NOVI LIST 14. siječnja-članak možete vidjeti ovdje

NOVI LIST, GLAS ISTRE, GLAS SLAVONIJE, ZADARSKI LIST u prilogu ŽIVJETI ZDRAVO 9. siječanj-prvu stranicu možete vidjeti ovdje a drugu ovdje te treću ovdje

LJEPOTA I ZDRAVLJE magazin 25. prosinac-članak možete vidjeti ovdje

MEDICUS PLIVA MAGAZIN 2009.Vol.18.No 1-članak možete vidjeti ovdje

LISA magazin 14. prosinac-članak možete vidjeti ovdje

NOVI LIST 10. prosinac-članak možete vidjeti ovdje

GLAS ISTRE 19. studeni-članak možete vidjeti ovdje

IĆE I PIĆE magazin veljača-članak možete vidjeti ovdje

SENSA magazin 26. veljače-članak možete vidjeti ovdje

JUTARNJI LIST intervju 25. ožujka-članak možete vidjeti ovdje

NACIONAL prilog Zdravi život svibanj-članak možete vidjeti ovdje

GLAS ISTRE 6. svibanj-članak možete vidjeti ovdje



PREDAVANJA na 9. Tjednu mozga ( Brain Awareness Week ) 18. ožujka i 11. veljače-foto zapis možete vidjeti ovdje i ovdje

PREDAVANJE na 5. međunarodnom sajmu ribarstva 8. svibnja-foto zapis možete vidjeti ovdje

**********************************************************************************************************************************************************


OBJAVA ZA MEDIJE
SVIMA

KNJIGA HRVATSKOG LIJEČNIKA NA AMAZONU

Amazon je ovog mjeseca u svoju ponudu knjiga uvrstio i knjigu o prehrani čiji je autor hrvatski liječnik mr.sc. Sandi Krstinić dr. med. Ovo je jedna od vrlo rijetkih hrvatskih knjiga koja je zadovoljila kriterije da bude u ponudi planetarno najveće i svjetski najpoznatije on line knjižare Amazon. Knjiga Neuronutricionizam-Prehrana prema emocijama u Hrvatskoj je objavljena 2009. a godinu dana kasnije u izdanju uglednog njemačkog izdavača Windpferd tiskana je na njemačkom jeziku čime se hrvatska publicistika približava tržištu od 100 milijuna ljudi. U njemačkom izdanju naslova Essen fur die Emotionen-Neuroernehrung a preko Amazona koji svoje proizvode prodaje globalno ova izvorna hrvatska knjiga postaje dostupna i na dalekim tržištima kao primjerice i u Japanu na čiji jezik Amazon automatski prevodi sažetke o svojim proizvodima koje prodaje i promovira. Ovime se stvara vrijedna prilika za promociju Hrvatske države ali i za promociju hrvatskog turizma i gastronomije obzirom se u knjizi izrijekom spominju tradicionalna hrvatska jela iz Istre.

Najnovija znanstvena otkrića o utjecaju pojedinih namirnica na nastanak ljudskih osjećaja su medicinska podloga za stvaranje ove knjige koja je pisana jednostavnim jezikom. Ono što knjigu čini jedinstvenom je podjela namirnica u grupe prema kriteriju koji nije kalorijska vrijednost već utjecaj na nastanak neke od četiri osnovne emocije koje zovemo ljutnja i tjeskoba, tuga i sreća. Kao što postoje lijekovi koji mijenjanju i utječu na psihičko stanje ljudi, isti takvo djelovanje na mentalno stanje može imati i specifična hrana. Opće je poznato i medicinski priznato da biljka Gospina trava ima učinak protiv depresije jer u mozgu povećava sintezu supstance serotonin koja je odgovorna za nastanak dobrog raspoloženja i osjećaj sreće. Ali osim hrane na raspoloženje ljudi djeluju i boje, mirisi i glazba. Crvena boja potiče ljude na aktivnost i kada žena želi aktivirati muškarca i privući njegovu pažnju ona oblači odjevni predmet crvene boje. Suprotno od toga će djelovati miris lavande koji umiruje pa se udisanjem ovog mirisa može pomoći u liječenju nesanice. U knjizi su dane i povijesne hipoteze starogrčkih liječnika povezane sa suvremenim medicinskim spoznajama čime se povezuje narodna medicina sa modernom medicinom i suvremena znanost približava običnom čovjeku kako bi sam naučio kako biti sretan i zadovoljan.

Prema podacima HAZU, HLK i SMK u Hrvatskoj ne postoji registar hrvatskih liječnika čija su djela prevedena na druge jezike te se radi o značajnom iskoraku hrvatske znanstveno popularne knjige u međunarodno okruženje. Originalnost i inovativnost ovog hrvatskog publicističkog djela prepoznaju i izdavači iz drugih zemalja osim Njemačke koja je i na ovom primjeru pokazala da je prva i vodeća zemlja Evrope pa nije isključena mogućnost da uskoro bude prevedeno i na još jezika zemalja u regiji ili šire.

Detaljnije o knjizi i znanstvenim studijama o utjecaju hrane na emocije može se vidjeti i na web stranici knjige na www.neuronutricionizam.blog.hr

Na Amazonu se knjiga može vidjeti ovdje

*********************************************************************************************************************************************************


IZVJEŠĆE SA PROMOCIJE PRVE HRVATSKE KNJIGE O NEURONUTRICIONIZMU

Dana 02. prosinca u vijećnici grada Rijeke održana je promocija knjige NEURONUTRICIONIZAM – prehrana prema emocijama.Ovo je prva knjiga na hrvatskom jeziku koja govori o utjecaju prehrane na nastanak ljudskih emocija.Autor je liječnik mr.sc. Sandi Krstinić, dr.med.Izdavač je Veble commerce.

Promociju je otvorila prof. Ana Bogdanić iz GKR a u glazbenom dijelu, emocije zvukovima violine u virtuoznom nastupu kod mnogobrojne publike pobudila je Ksenija Zarafiants glazbena umjetnica iz HNK Rijeka.

O knjizi i elementima koji utječu na nastanak ljudskih emocija u svojem izlaganju govorio je recenzent knjige prof.dr.sc. Đulijano Ljubičić koji je istaknuo da je čokolada jedna od najsnažnijih namirnica koja utječe na raspoloženje ljudi.Ovaj vodeći hrvatski psihijatar u nastavku obradio je temu nastanka emocija putem boja govoreći o velikanima povijesti umjetnosti kojima se može i sa povijesnim odmakom postaviti dijagnoza njihova psihička stanja gledajući na njihova slikarska djela i pretežite boje koje su koristili.
O knjizi je govorio i prof.dr.sc. Dinko Vitezić koji je naglasio da svaka namirnica koja ima utjecaj na ljudske osjećaje treba biti konzumirana u umjerenim količinama jer nikad se ni u čemu ne smije pretjerivati.On je preporučio knjigu Neuronutricionizam-prehrana prema emocijama kao štivo za putovanja jer se radi o lako čitljivom tekstu kojim se obrađuje složena tematika funkcioniranja ljudskog mozga i tako se komplicirana medicinska znanost približava običnom čovjeku kako bi je svi mogli razumjeti.
O duhovnim aspektima hrane govorila je teologinja mr.sc. Anđela Jeličić koja je bravurozno povezala biblijske motive hrane sa suvremenim postavkama nutricionizma.

Izlaganje autora mr.sc. Sandija Krstinića, dr.med. donosimo u cijelosti:“ Da li je moguće odabirom hrane upravljati emocijama ?
Prije nego što odgovorim na ovo pitanje, skrenuo bih vašu pozornost na jednu dramatičnu činjenicu, a to je da potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj neprestano raste.To znači da su ljudi sve više potišteni, bezvoljni, tjeskobni, depresivni.Oni nisu sretni.Da li se to može promijeniti.Može, tako da se mijenja način prehrane i stil života.

Danas predstavljamo knjigu koja je po mojem mišljenju potpuno drugačija od dosadašnjih knjiga o prehrani, iz razloga jer se u njoj po prvi puta u promišljanju načina ljudske ishrane uzima u obzir stanje ljudskog duha.U svim dosadašnjim knjigama o nutricionizmu ili u dijetama kojima smo zasipani putem raznih medija, kao što su primjerice Atkinsonova, South beach , Montignac, UN dijeta, dijeta prema mjesečevim mijenama, a postoje i dijete pomalo bizarna naziva kao što je Banana dijeta, i sve one imaju samo jedan cilj, a to je imati vitko, mršavo i lijepo tijelo.U svim tim dijetama namirnice su podijeljene samo prema jednom kriteriju, a to je njihova kalorijska vrijednost.U knjizi Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama namirnice su podijeljene prema njihovu utjecaju na stanje određene emocije.

Od pamtivijeka je poznato da šalica topla mlijeka prije spavanja ima umirujuće djelovanje, ali tek nedavno je ova narodna mudrost dobila i svoju znanstvenu potvrdu u obliku priznata klinička istraživanja.Ove studije donosim na web stranici knjige www.neuronutricionizam.blog.hr .Znanstvenici kažu da mlijeko ima benzodiazepinski učinak, a benzodiazepini su lijekovi iz skupine anksiolitika koji umiruju kao što je to svima poznati Praxiten.Ali kao što neka hrana umiruje, tako postoji i hrana koja potiče, pokreće koja budi ljude na aktivnost.Tako postoji klinička studija koja pokazuje da su osobe koje učestalo i mnogo jedu crveno meso češće agresivnija ponašanja nego oni koji to ne čine.Već od ranije je poznato da su vegetarijanci u pravilu mirnije osobnosti nego mesojedi.
Neuronutricionizam je mlada znanstvena disciplina i mnogo je toga već otkriveno ali ipak postoje područja koja još nisu rasvijetljena.U ovim neistraženim područjima istina se može saznati da se pogleda u prošlost u povijest, pa se tako može vidjeti da je Hipokrat, otac suvremene medicine prije oko dvije i pol tisuće godina kada je živio i djelovao podijelio ljude ne prema broju kilograma već prema temperamentu ili karakteru.Tako Hipokrat razlikuje sangvinika, melankolika, kolerika i flegmatika.Sangvinik je osoba vedra, vesela raspoloženja, optimistična je pogleda na život, takve osobe lako sklapaju nova prijateljstva, druželjubivi su, a tek nedavno je pokazano da ovi ljudi imaju jače izražen gen za sintezu dopamina.Dopamin je neurotransmiter koji u mozgu ima specifičnu funkciju.Isto tako melankolik je osoba pretežito tužna raspoloženja, potištene osobnosti, snižena raspoloženja, i ove osobe imaju slabije izražen gen za sintezu serotonina a serotonin se još zove i hormon sreće i neophodan je za nastanak dobra raspoloženja i sreće.Dokazano je da prehrana bogata složenim ugljikohidratima potiče sintezu serotonina i popravlja raspoloženje te se preporučuje u stanjima tuge.U emociji ljutnje se preporučuje mlijeko i mliječni proizvodi a u raspoloženju tjeskobe ili bezvoljnosti meso i riba.
Emocije nisu zadane, one nisu unaprijed determinirane, već su produkt ljudskog djelovanja.Ali na emocije ne utječe samo hrana, već i boje, glazba i mirisi.U knjizi Neuronutricionizam - prehrana prema emocijama, može se naučiti koji su to elementi koji nas mogu dovesti do ljutnje ili tjeskobe, tuge ili sreće.“

Nakon službenog dijela promocije uslijedilo je druženje sa mnogobrojnom publikom, autor i recenzenti su potpisivali knjige a zakuska je bila u vidu kolačića sa slatkom dekoracijom osmijeha koji su nutritivno i vizualno potaknuli nastanak zadovoljstva i sreće.

Foto zapis možete vidjeti ovdje
Dodatne info možete vidjeti ovdje

*********************************************************************************************************************************************************


OBJAVA ZA MEDIJE
SVIMA

PRVA HRVATSKA KNJIGA O NEURONUTRICIONIZMU

Obavijest o izlasku iz tiska prve hrvatske knjige o neuronutricionizmu naslova „Neuronutricionizam“, podnaslova „Prehrana prema emocijama“, u kojoj se iznose nove medicinske spoznaje o nutritivnim elementima koji moduliraju emocije.Izdavač je Veble commerce iz Zagreba.

U ovom djelu autor mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med. daje pregled fiziologije nastanka ljudskih osjećaja jednostavnim jezikom svakom razumljivom iznose se teze originalnog novog načina prehrane utemeljenog na neuro nutritivnoj znanosti koja je u začetku svog razvoja.Daje se presjek danas poznatih činjenica iz farmakologije, psihologije, nutricionizma i medicine uz dodatak znanja iz povijesti i duhovnosti te medicinskih istraživanja koja će tek biti objavljena a sa ciljem razotkrivanja vječite ljudske težnje za ovladavanjem prirodom ljudskih emocija.Zašto smo ljuti a kada tjeskobni, kada biti tužan a kako sretan može se saznati na stranicama ove knjige i naučiti kako upravljati našim i tuđim osjećajima.Koja bi hrana mogla biti odgovorna za nastanak koje emocije, zašto crveno meso može poticati agresiju a zašto mlijeko umiruje iako su oboje proteinske namirnice, što je neurotransmiter i što su to već Hipokrat i Aristotel znali a moderna znanost tek danas otkriva na njihovim temeljima.Uz ove spoznaje iznosi se sinteza četiri znanosti za četiri načina prehrane najpogodnije za svaku od četiri emocije koje čini život jedinstvenim.“Let food be your medicine and medicine be your food“ rekao je Hipokrat a današnja medicina često zaboravlja ovu vrijednu pomoć iz prirode koja nam je dostupna na tržnici.U knjizi se nalazi jednostavna karta svijeta emocija po prvi puta na svijetu otkrivena na ovakav način te se iz karte vizualno pamte slike namirnica koje se mogu preporučiti za pojedinu emociju uz znanja o bojama, mirisima, dobu dana, glazbi, okusima, temperaturnim osjetima i ostalim elementima koji su nezaobilazni čimbenik u nastanku emocija, a o svakom od njih se također govori u knjizi.
Vrijednost knjige čini multidisciplinarnost njenih recenzenata koji su vodeći stručnjaci u svom području.Među njima su prof. dr.sc. Đulijano Ljubičić član nacionalnog povjerenstva za lijekove pri HZZO u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju u Rijeci i dopredsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva,doc. dr. sc. Alen Ružić specijalist interne medicine s užom specijalizacijom kardiologije, voditelj nekoliko kolegija s područja kliničke prehrane na studiju medicine i studiju stomatologije Medicinskog fakulteta i mr. sc. Anđela Jeličić teolog.Stručno mišljenje o knjizi napisao je i prof.dr.sc. Dinko Vitezić klinički farmakolog i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu i Kliničkom bolničkom centru.

Ovom knjigom daje se doprinos javno zdravstvenom prosvjećivanju, podiže kvaliteta i dužina života hrvatskih građana ako oni usvoje zdraviji način prehrane i zdraviji način življenja.

Nakon uspješne promocije na Interliberu u Zagrebu slijedi promocija knjige u Rijeci koja će se održati 2. prosinca u 12 sati u gradskoj vijećnici grada Rijeke, Korzo 16. Moderator promocije je prof. Ana Bogdanić iz GKR a u glazbenom dijelu nastupiti će violinistica Ksenija Zarafiants iz HNK Rijeka.Uz autora i izdavača biti će prisutan kompletan konzilij recenzenata na čelu sa prof.dr. Đulijanom Ljubičićem.

**********************************************************************************************************************************************************


Poglavlja u knjizi

Stoljeće mozga
Stvarati i upravljati emocije
Emocije i njihov ciklus
Kemija emocija
Sreća je jedna
Tuga i tjeskoba i ljutnja su troje
Četiri emocije za 4 elementa
Karta emocija
Prehrana prema emocijama
Agrumi za seks
Cink je med u mlijeku
Čokolada zlata vrijedna
Hrana za pms
Kava naša svagdašnja
Zdrav duh u aktivnom tijelu
Znati rušiti i graditi tijelo
Vježbanje tijela i duha
San je moć
Uvijek spreman za sreću
Boje emocija
Mirisi emocija
Wellness osjećaja
Note osjećaja
Povijest je učiteljica emocija
Tableta za sreću-koliko smo blizu

**********************************************************************************************************************************************************


Bilješka o autoru

Mr. sci. Sandi Krstinić, dr. med. rođen je u Rijeci. Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Rijeci 1995. završava poslijediplomski studij iz biomedicine pri istom fakultetu i 1997. stječe akademski naziv magistra medicinskih nauka. Tijekom studija postaje član kluba „4 plus“ i zapošljava se u Domu zdravlja Opatija 1995. te nakon dvije godine odlazi u jednu od vodećih farmaceutskih kompanija gdje radi i danas na odjelu koji se bavi psihofarmacima odnosno lijekovima sa učinkom na središnji nervni sustav.

Sudjelovao je kao gost, koautor i autor u nizu priloga u elektroničkim i tiskanim medijima sa temom o nutricionizmu i zdravlju.Primjerice u emisijama Hrvatske radio televizije kao što su Dobro jutro Hrvatska i Planet Internet, ili emitiranjima Hrvatskog radija i Narodnog radija dok su od tiskanih medija o njemu pisali Jutarnji list, revije Elle, Mila, Jana, Ljepota i Zdravlje i drugi.

Njegovo uže područje interesa je neuronutricionizam, mlada znanstvena disciplina koje se bavi utjecajem prehrane na nastanak emocija.Prvu knjigu naslova „NEURONUTRICIONIZAM" Prehrana prema emocijama-nove medicinske spoznaje o nutritivnim elementima koji moduliraju emocije- objavio je 2009. u izdanju Veble commerca.

Sudionik je niza znanstvenih skupova koji se bave neuroznanosti. Najznačajniji su:

13th World Congress of Psychiatry, Cairo 2005
3th Pliva International Forum of Pharmaceutical Industry, Goa 2007
14th World Congress of Psychiatry, Prague 2008
12th Congress of the European federation of neurological societies, Madrid 2008
22nd European College of Neuropsychopharmacology, Istanbul 2009
18th World Congress of Psychiatric Genetics, Athens 2010
38-50th International Neuropsychiatric Pula Congress, Pula 1998-2010

**********************************************************************************************************************************************************


Zahvala

Za pisanje knjige kaže se da je osamljenički posao, ali moje iskustvo je dijametralno suprotno.Mislim da bez timskog rada i poticaja dragih ljudi ova knjiga ne bi ugledala svijetlo dana.Bilo je i destruktivnih snaga ali one su u dalekoj manjini u odnosu prema kreativnim ljudima koji otvoreno, slobodno a nadasve velikodušno izražavaju i poklanjaju svoju stvaralačku energiju i potencijale te zaslužuju zahvalu i duboko poštovanje.

U prvom redu zahvaljujem gospođi Svjetlani Veble vlasnici izdavačke kuće Veble commerce koja je pružila mogućnost da ovaj projekt krene u život.Dragoj profesorici Danijeli Žitković urednici i lektorici zahvaljujem što je osim rada na tekstu svojim savjetima pomogla da autor dodatno radi na knjizi i onda kada je on mislio da je posao zgotovljen.

Posebnu zahvalu upućujem svom mentoru prof. dr. sc. Đulijanu Ljubičiću autoru Sveučilišnog udžbenika „Duhovnost i psihijatrija“ koji je unatoč obavezama na funkciji predstojnika Klinike, dopredsjednika Hrvatskog psihijatrijskog društva,člana nacionalnog povjerenstva za lijekove pri HZZO u Zagrebu, voditelja nekoliko kolegija s područja psihijatrije na Medicinskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i predsjednika Društva za unaprjeđenje mentalnog zdravlja „Zajedno“ u Rijeci kao vodeći psihijatar u regiji našao vremena za pisanje recenzije ovog djela.Također zahvaljujem recenzentima doc. dr. sc. Alenu Ružiću specijalistu interne medicine s užom specijalizacijom kardiologije, voditelju nekoliko kolegija s područja kliničke prehrane na studiju medicine i studiju stomatologije Medicinskog fakulteta u Rijeci, pročelniku službe za kardiologiju i kardiološku rehabilitaciju Thalassotherapije Opatija te osnivaču i dugogodišnjem voditelju Centra za liječenje poremećaja uhranjenosti i mr.sc. Anđeli Jeličić teologinji inače koautorici Sveučilišnog udžbenika „Duhovnost i psihijatrija“ , koji su svi svojim stručnim mišljenjima vodećih znanstvenika u svom području doprinijeli multidisciplinarnosti recenzija čime su podigli kvalitetu knjige.Zahvaljujem se i prof.dr.sc. Dinku Viteziću specijalistu kliničke farmakologije i redovitom profesoru na Medicinskom fakultetu u Rijeci i Kliničkom bolničkom centru u Rijeci za njegovo stručno mišljenje o knjizi.

Uz ova četiri znanstvenika najveća zahvala mojim bližnjima koji su imali strpljenja za mene i kreativni nered koji traje i traje dok se knjiga ne pripremi, napiše, uredi i publicira.Ili tek onda nered i strka počinje… ..

**********************************************************************************************************************************************************


Literatura:

Za one koji žele znati nešto više mogu se preporučiti slijedeći izvori:

Nutritional Neuroscience by Harris Lieberman, Robin B. Kanarek, Chandan Prasad:CRC Press 2005.

Medicinska fiziologija by Guyton, A. C., Hall, J. E.: Medicinska naklada 2006

Hrana koja šteti, hrana koja liječi by Tom Sanders, dr Ann F. Walker et all:Mozaik knjiga 2006.

Hrana pod povećalom, by Darija Vranešić, Iva Alebić:Profil 2006.

Osnove kliničke farmakologije by Igor Francetić, Dinko Vitezić:Medicinska naklada 2007.

Prehrana po genotipu by Dr Peter J. D' Adamo:Hena com 2008.

Handbook of emotions by Michael Lewis, Jeannette M. Haviland-Jones, Lisa Feldman Barrett:Guilford Press 2008.

Ojačajte svoj imunosni sustav by Ellen Brown, mr.sc. Karen Konopelski:Veble commerce 2009.

Duhovnost i psihijatrija by Đulijano Ljubičić:Medicinski fakultet Sveučilišta 2009

Temelji neuroznanosti by Judaš, M., Kostović, I. Online udžbenik : www.hiim.hr

International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity : www.ijbnpa.org

British Journal of Nutrition : http://journals.cambridge.org

Nutrition Journal : www.nutritionj.com

National Center for Biotechnology Information : www.ncbi.nlm.nih.gov

www.design-emotion.com

http://health.discovery.com

www.webmd.com

www.plivamed.net

www.plivazdravlje.hr

**********************************************************************************************************************************************************


RECENZIJA KNJIGE
„NEURONUTRICIONIZAM“
,,PREHRANA PREMA EMOCIJAMA''

Nove medicinske spoznaje o nutritivnim
elementima koji moduliraju emocije


Autor: Sandi Krstinić


Knjigu “ Prehrana prema emocijama“ napisao je Mr. sc. dr. Sandi Krstinić. On je završio medicinski fakultet u Rijeci, a zatim je 1995. završio postdiplomski studij iz biomedicine. Akademski naziv magistra medicinskih nauka dobio je 1997.g. u Rijeci na medicinskom fakultetu. Tijekom studija bio je član kluba „ 4 plus “. Zaposlio se u Domu zdravlja „Opatija“ 1995. Nakon dvije godine počeo je raditi u jednoj od vodećih farmaceutskih kompanija. Tamo radi i danas na odjelu koji se bavi psihofarmacima, odnosno lijekovima sa učinkom na centralni nervni sustav. Autor je sudionik niza znanstvenih skupova neuroznanosti. Najznačajniji su:

13th World Congress of Psychiatry, Cairo 2005
3th Pliva International Forum of Pharmaceutical Industry, Goa 2007
14th World Congress of Psychiatry, Prague 2008
12th Congress of the European federation of neurological societies, Madrid 2008
38-48th International Neuropsychiatric Pula Congress, Pula 1998-2008

Naslov ove knjige je “ Prehrana prema emocijama“. Cilj ove knjige bio je spojiti emocije s fizologijom. Ovo je jedna od prvih knjiga na našem području koja je uspješno uspjela odgovoriti na pitanje kako da kontroliramo naše emocije uz pomoć hrane. Tome u prilog ide činjenica da autor radi u veoma istaknutoj farmaceutskoj tvrtki.

Podnaslov knjige je „Nove medicinske spoznaje o nutritivnim elementima koji moduliraju emocije“. To je razlog zašto se u knjizi iznose teze originalnog načina prehrane koji je utemeljen na neuro-nutritivnoj znanosti.. Također, se daje presjek činjenica koje su danas poznate iz farmakologije, psihologije, nutricionizma i medicine. Tu se nalaze i znanja iz povijesti i medicinskih istraživanja koja će tek biti objavljena, a čiji je cilj razotkrivanje vječite ljudske težnje za ovladavanjem prirodom ljudskih emocija.

Kroz ovu knjigu autor pokušava dati odgovor na brojna pitanja. Neka od njih su: Zašto smo ljuti? Što učiniti kad smo tjeskobni ili tužni? Kako nam hrana može pomoći u tome da postanemo sretni? Koja je hrana odgovorna za nastanak emocija kao što su tuga ili ljutnja? Autor također objašnjava zašto crveno meso može potaknuti agresiju, a zašto mlijeko umiruje. Naime, obje namirnice su proteini, a ipak svaka od njih različito djeluje na raspoloženje osobe.

Sada bi želio dati kratak pregled ove knige. Knjiga je pisana jednostavnim jezikom koji je svakom razumljiv. U knjizi se nalazi oko tridesetak intrigantnih naslova. Prednost je, također što autor povezuje narodnu mudrost s znanošću. Autor pokušava pokazati čitatelju kako hrana utječe na naš mozak u kojem nastaju naše emocije. Prema osnovnim pravilima nutricionizma u organizam treba unositi raznolike namirnice. Mnoge su dijete pogrešne jer tijelo lišavaju pojedinih namirnica ili pojedinih njihovih komponenti. Unošenje svih nutritivnih elemenata u primjerenim količinama je osnovni preduvjet zdravlja i mladolikog izgleda. Svaka dijeta koja ne poštuje ovaj omjer je štetna po zdravlje i ne smije se preporučiti. Fiziologija ljudskih emocija svojstvena je svim živim bićima i zato namirnice koje trebamo jesti ovise o emocija koje proživljavamo.

Autor je obradio četiri osnovne emocije: ljutnju, tugu, tjeskobu i sreću. Ljutnja je emocija kojoj i samo ime kaže da je po okusu ljuta, a ako je ljuto samo jači stupanj kiselosti lako se može zaključiti da je kiselkasta hrana ona koja nam može pomoći da ovladamo ovom emocijom. Zato bi naš odabir trebale biti ove namirnice: kefir, jogurt, sir, mlijeko. One bazično kisela okusa imaju supstancu iz koje u mozgu nastaje GABA, neurotransmiter koji u mozgu ima ulogu inhibicije ili kočenja ili smirivanja. U narodnoj medicini poznata je izreka naših baka da šalica toplog mlijeka prije spavanja umiruje i olakšava uspavljivanje. Tuga bi mogla biti emocija elementa ugljika koji čini osnovnu gradivu komponentu ugljikohidrata. Oni osim što daju energiju organizmu za njegove svakodnevne aktivnosti daju i nužnu energiju za izlazak iz faze tuge u daleko poželjniju fazu sretnog osjećanja. Ishranom bogatom složenim ugljikohidratima olakšavamo nastanak serotonina u mozgu i nastanak sreće. U tjeskobi ljudskom tijelu moglo bi nedostajati proteina. Oni se nalaze u namirnicama noradrenalinskog tipa ili one namirnice čija upotreba u organizmu potiče sintezu neurotransmitera koji su odgovorni za energetski učinak, daju volju i polet, tjeraju ljude na aktivnost te su potrebni u stanju tjeskobe ili bezvoljnosti. Ovdje spadaju namirnice pretežito proteinska tipa kao što su riba i meso. Meso se dijeli na crveno i bijelo. Crveno meso kao divljač i govedina imaju jači adrenalinski učinak. Sreća ovisi o razini neurotransmitera serotonina. Na njega utječu žitarice, masnoće i slatkiši.

Pri kraju knjige autor povezuje različite namirnice s mirisima, bojama i notama. Mirise udišemo kroz nos gdje direktno bivaju detektirani izdancima mozga koji na njih mora reagirati osjećajima. Da li će osjećaj biti ugodan ili neugodan ovisi o vrsti i prirodi mirisa kojeg udišemo. Kada smo ljuti najbolje nam mogu pomoći lavanda, ružmarin mediteranske biljke. Ako smo tjeskobni cvjetni mirisi i ruža podignut će naše raspoloženje. Na tugu pozitivan učinak imaju drveni mirisi, cimet, cedar, sandalovina. Sreću ćemo najbolje doživjet uz pomoć voćnih mirisa (jabuka, limun, naranča). A o bojama i notama preporučam ti, dragi čitatelju, da pročitaš sam i tako uživajući u ugodnom štivu dođeš do kraja ove knjige.

Ova knjiga je jedna od prvih knjiga na hrvatskom jeziku koja pokušava spojiti prehranu i emocije. Veoma mi je drago da sam mogao pročitati knjigu i napisati recenziju o njoj. Mislim da će ona pomoći mnogima koji žele imati zdrav duh i zdravo tijelo kako su stari Spartanci znali reći.


Prof. dr.sc. Đulijano Ljubičić, dr. med.
Medicinski fakultet u Rijeci

**********************************************************************************************************************************************************


Prof.dr.sc. Dinko Vitezić, dr.med.
Medicinski fakultet Sveučilišta uRijeci
KBC Rijeka

Rijeka, 28. kolovoza 2009.


Predmet: mišljenje o rukopisu „Prehrana prema emocijama“ autora mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med.


U tekstu koji slijedi iznosim opće mišljenje o rukopisu pod naslovom „Prehrana prema emocijama“ autora mr. sc. Sandi Krstinić, dr. med. te se ne radi o klasičnoj stručnoj recenziji koja je predviđena za stručne i znanstvene tekstove. Tekst je prilagođen široj čitalačkoj publici koju će zanimati odnos prehrane i nutricionizma prema emocijama, ali i fiziološkim osnovama koje se nalaze u podlozi izbora određenih prehrambenih artikala. Osnovna podjela je u 25 poglavlja s intrigantnim naslovima koji imaju težnju privući pozornost čitatelja za određenu temu. Tekst na jednostavan način ima za cilj objasniti neke fiziološke procese i učinke određenih tvari u našem organizmu poput neurotrasmitorskih sustava. Stoga ovaj vrlo zanimljiv tekst potiče na razmišljanje pa i vlastito propitivanje učinaka određenih vrsta hrane, ali trebao bi u čitatelja dodatno izgraditi i kritički pristup što predlažem snažnije istaknuti u uvodnom dijelu. Naime radi se o osobnom pristupu i odabiru tumačenja autora koja su još uvijek višeznačna. Korisno je da čitatelj prihvati činjenicu da su na ovom području još brojna otvorena i neodgovorena pitanja kojima se znanost danas intezivno bavi. Stoga će tijekom idućeg razdoblja vjerojatno određene hipoteze iznjete u knjizi možda dobiti i svoje stručno tumačenje, a do tada treba biti vrlo oprezan te otvoren i za drugačija tumačenja. Stoga je i temeljni doprinos ovog djela otvaranje velikog broja zanimljivih tema iz područja prehrane, emocija, fiziologije te kemijske osnove određenih zbivanja u našem organizmu koji su povezani i objašnjeni na način koji će biti razumljiv široj čitalačkoj publici.


Prof.dr.sc. Dinko Vitezić

**********************************************************************************************************************************************************


Recenzija knjige

„NEURONUTRICIONIZAM“
„PREHRANA PREMA EMOCIJAMA“
Nove medicinske spoznaje o nutritivnim elementima koji moduliraju emocije
Mr. sci. Sandi Krstinić


Kao bibličar, s velikim sam interesom prionula čitanju rukopisa navedene knjige. Nakon čitanja, dojam je izuzetno pozitivan. Knjiga je puna novih informacija za one koji nisu studirali ljudsku anatomiju, fiziologiju – a te iste informacije vrijedne su za svakoga tko se bavi čovjekom, kao što to čini Biblija, kao pisano svjedočanstvo o čovjeku i njegovoj duhovnosti.
„Najvažnije su potrebe ljudima za život voda i vatra, željezo i sol, brašno pšenično, mlijeko i med, sok grožđa, ulje i odijelo. Sve je to dobro dobrima a pretvara se u zlo zlima.“ (Sirah 39,26).
Navedeni tekst, pisan pred više od 2000 godina, je samo jedan od Biblijskih ulomaka u kojima se govori o ljudskim potrebama u kontekstu potreba ljudskog tijela i duha. Obzirom da je čovjek u svom religioznom odnosu zahvaćen u cijelosti, cijelosti duha i tijela, Biblija dotiče sve aspekte ljudskog života, pa tako i odnos prema hrani.
Čovječanstvo je u svojoj potrazi za apsolutnim iznjedrilo brojne religije, koje se međusobno razlikuju po brojnim kulturološkim indikatorima, pa tako i po načinu na koji propisuju običaje vezane uz prehranu. Intuicija i iskustvo antičkog čovjeka naučili su ga prepoznavati procese u konzumaciji i konzervaciji pojedinih namirnica, koji su potom iznjedrili i propise, ponekad i religijski sankcionirane.
Osim bioloških, hrana je s rastom društvene svijesti, pamćenja i običaja, počela zadobivati i određen simbolički značaj, nerijetko navezan na biološku, odnosno kemijsku reakciju koju hrana provocira. Najjednostavniji primjer je upotreba vina, koje je zbog svog složenog procesa nastanka postalo simbolom bogatstva, ali i sreće – jer je konzumacija, u Biblijskom kontekstu, bila određena za uzvišene trenutke zajedništva i radosti. Zato je hrana postala važan segment religioznog života, i prožima svaku dimenziju ljudskog postojanja i djelovanja, ovisno o prirodnim ciklusima.
Život je vrijednost, dar, u svakom segmentu, tjelesnom i duhovnom. Stoga, proces održavanja života uzimanjem hrane, razumijevanje tog istog procesa, svakako doprinosi razumijevanju čovjeka i njegovih fizičkih, duševnih i duhovnih potencijala. Vrijedan doprinos ove knjige jest upravo ono što današnjeg čovjeka razlikuje od antičkog, koji se vodio intuicijom i iskustvom: danas procese razumijemo, te razumijemo cikluse emocija, povezane s prehranom. Podaci dostupni u knjizi mr. Krstinića mogu se vrlo jednostavno usporediti s povijesnim tekstovima koji opisuju običaje ili događaje – i time osvijetliti čovjeka i njegove emocije.
Ipak, ostaje činjenica, čovjek je biće koje nadilazi sve što je stvoreno. Biblijska će slika reći da je čovjek „stvoren na Sliku Božju“ (Postanak 1, 26), što znači da u sebi ima nešto što nadilazi samo tijelo. Zato čovjek ostaje uvijek tajnom, bez obzira koliko dobro shvatili kemijske procese u ljudskom organizmu. Da je tomu tako, svjedoči i biblijski citat s početka teksta: svi ljudi imaju iste potrebe, ali ipak se dijele na dobre i zle; kao da Sirah želi reći da iako se hrane istom hranom i iste su im potrebe, ljudi u konačnici sami odlučuju, tj. biraju između dobra i zla.
Nakon čitanja knjige o prehrani i emocijama, postavljam si pitanje: koliko suvremeni čovjek razumije sebe u svojoj cjelovitosti? Cjelovitost mi se nameće kao problem, jer autor knjige na više mjesta nastoji „zaokružiti“ razumijevanje procesa u tijelu, i s tim vezana pitanja s iscrpnim odgovorom. Jasno je da knjiga nije pisana s namjerom da iscrpi razumijevanje čovjeka i njegovog ponašanja, kao što ni ljudske težnje nikad neće moći iscrpiti samo hrana ili pak tableta.
Stoga bi knjizi „Prehrana prema emocijama“ možda trebao i jedan antropološki (ili sličan) uvod ili pogovor, koji bi, radi čitatelja, na cjelovit način barem postavio pitanje o ljudskog egzistenciji.
„Jer život je mnogo više od jela, i tijelo mnogo više od odijela“ (usp. Luka 12, 23).

Mr. sci. Anđela Jeličić,
Asistent na katedri Sv. Pisma Starog zavjeta
KBF Zagreb
Teologija u Rijeci

**********************************************************************************************************************************************************
**********************************************************************************************************************************************************


CRTICE I VIJESTI IZ SVIJETA NEURONUTRICIONIZMA


Objavljeno u časopisu Vaše zdravlje u broju 35 (4/04) i na portalu www.vasezdravlje.com

prim. dr. sc. Ljubomir Radovančević
dr. med., spec. psihijatar i psihoterapeut
Klinika za psihijatriju , KBC Rebro
Kišpatićeva 12, Zagreb

Prirodni borac protiv tjeskobe

Sigurnost i učinkovitost mliječnog peptida potkrijepljene su kliničkim studijama

Kravlje mlijeko oduvijek se smatralo zdravim i smirujućim napitkom koje nas lako uvodi u spavanje. Sadrži molekule slične benzodijazepinima (vrsta sedativa), ali u vrlo niskoj koncentraciji - samo nekoliko mikrograma na litru mlijeka. Kazeini, glavne bjelančevine mlijeka, poznat su izvor biološki aktivnih peptida koji prema rezultatima brojnih znanstvenih studija pokazuju anksiolitičku aktivnost (protiv tjeskobe) te relaksirajuće, uspavljujuće, ali i osvježavajuće djelovanje.
Sigurnost i učinkovitost mliječnog peptida potkrijepljene su u kliničkim studijama uz uporabu placeba na ljudima dobrovoljcima i životinjama. Pokazalo se da je jednako učinkovit kao benzodijazepini (npr. Xanax, Valium, Dijazepam...). Najbolje je od svega što, za razliku od benzodijazepina, mliječni peptid ne uzrokuje ovisnost ili gubitak pamćenja. Također, ovaj potpuno prirodni mliječni triptički peptid nema nuspojava kao što su ovisnost, pospanost (somnolencija), gubitak pamćenja ili neželjene interakcije s drugim lijekovima. Za mentalnog Stroop testa kod kontrolne skupine u stresnim uvjetima očitovalo se 21-postotno povećanje sistoličkog i dijastoličkog tlaka, dok se kod grupe koja je dobivala mliječni peptid sistolički tlak povisio samo 14 posto, a dijastolički 16 posto. Mliječni peptid pomaže i sniženju razine kortizola, ključnog pokazatelja bolesti srca. Kortizol je supstancija koja uzrokuje ubrzanje rada srca, povišenje krvnog tlaka i pad imuniteta.
Primjena prirodnoga mliječnog peptida diljem svijeta omogućuje medicinskim profesionalcima da kod pacijenata pobijede strah, tjeskobu i nesanicu te razna stresna stanja.

Jednu od spomenutih studija u originalu možete čitati ovdje

Drugu kliničku studiju iz lipnja 2009. možete vidjeti ovdje


**********************************************************************************************************************************************************


Objavljeno na portalu www.plivamed.net
16.10.2009.

Mediteranska prehrana smanjuje rizik za depresiju

Prema najnovijim istraživanjima dobro raspoloženje i optimizam ljudi iz mediteranskog podneblja u odnosu na depresivne sjevernjake nije uzrokovano ugodnim i toplim vremenskim prilikama, kako se do sada mislilo, nego načinom prehrane.

Znanstvenici su pokušali utvrditi zašto je prevalencija mentalnih poremećaja uvijek niža u mediteranskim zemljama u odnosu na zemlje sjeverne Europe. Rezultati studije u koju je bilo uključeno više od 10 tisuća zdravih Španjolaca pokazuju da je za one koji su se hranili mediteranskim načinom ishrane (prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i nezasićenim masnim kiselinama iz maslinovog ulja) bila smanjena mogućnost da postanu depresivni u promatranom razdoblju od četiri godine, za razliku od onih koji su jeli više mesa i mesnih proizvoda. Ispitanici su trebali bilježiti svoje prehrambene navike kroz ispitivani period nakon čega su podaci analizirani.
"Najvažnija je činjenica da se pridržavanjem zdravih prehrambenih navika može smanjiti rizik od depresije. Naše tumačenje je da zdrave namirnice poboljšavaju funkcioniranje mozga djelujući na smanjenje upalnih čimbenika, te preko učinaka na vaskularne i metaboličke procese što posljedično dovodi do povećane "otpornosti" na svakodnevne frustracije i stresove", navode autori. Rizik za nastanak depresije bio je znatno niži kod sudionika koji su se intenzivnije pridržavali pravila dijete, i to za čak 30% niži kod onih osoba koje su unutar istraživanja konzumirale najviše voća, mahunarki i nezasićenih masti. Istraživači su u ispitivanom razdoblju zabilježili 480 novih slučajeva depresije.
Povezanost načina prehrane i učinka na mentalno zdravlje iznenadila je i same znanstvenike. Rezultati istraživanja potaknuli su i neka nova pitanja o učinku prehrane na mozak, neurone i neurotransmitere na koja će se pokušati odgovoriti u idućim studijama.
Glavna zamjerka studije je prije svega što su svi ispitanici, kao i liječnici koji su studiju nadzirali, iz iste zemlje i regije, Španjolske. Još je jedan nedostatak što drugi parametri koji utječu na razvoj mentalnih bolesti nisu bili uzeti u obzir. Kada se promatraju Španjolci kao narod i kultura lako je zaključiti da se radi o vrlo pozitivnim, komunikativnim i društvenim ljudima koji imaju vrlo razvijene socijalne mreže i osjećaj zajedništva. Prema tome to društvo je vrlo otvoreno za postojanje i drugih čimbenika koji utječu na nisku stopu samoubojstava i općenito nastanka depresije. Zbog toga je vrlo poželjno da se studija proširi na ostale regije nakon čega će se analizom dobiti bolji uvid u to koliko prehrana zaista utječe na razvoj mentalnih poremećaja.

Vlatka Šimunić, cand. med.

Arch Gen Psychiatry. 2009 Oct;66(10):1090-8.

**********************************************************************************************************************************************************


Objavljeno na portalu www.vitamini.hr
12.09.2009.

Utjecaj fruktoze na pamćenje

Nedavno istraživanje znanstvenog tima sa Sveučilišta u Georgiji dovelo je do zanimljivih preokreta u saznanjima o energetskim izvorima zvanim ugljikohidrati Do sada (naročito od strane dijabetičara) preferirani šećer, zbog sporije apsorpcije i ograničenog skladištenja u prednosti pred glukozom, nenadano je dobila negativnu konotaciju. Radi se o jednostavnom šećeru fruktozi koja se pohranjuje samo u jetri gdje u obliku glikogena osigurava energetske rezerve za organizam.

Osim u voću, danas nailazimo na sve više izvora fruktoze koji mame s polica – kukuruzni sirup, bijeli šećer, javorov sirup, med, voćni sokovi, zaslađene žitarice (naročito „crunch“) i neki mliječni proizvodi.

Studija rađena na životinjskom modelu pokazala je kako uslijed prehrane bogate fruktozom (60% dnevnog kalorijskog unosa osigurano kroz fruktozu) opada moć koncentracije te prostornog snalaženja i pamćenja. Budući da se fruktoza metabolizira isključivo u jetri, ona povisuje razinu triglicerida, a time se mijenja inzulinska ravnoteža čiji poremećaj dovodi do smanjene sposobnosti mozga da se adaptira na nove podražaje (proces učenja i pamćenja).

Daljnja istraživanja bi trebala pokazati koliko je taj učinak trajan, u kojim dnevnim dozama i kroz koji vremenski period.

Izvor: Neurobiology of Learning and Memory, July 2009

**********************************************************************************************************************************************************


Objavljeno na portalu www.plivazdravlje.hr

01.08.2009.
Konzumacija ribe i plodova mora bogatih omega-3 masnim kiselinama može pomoći trudnicama pogođenima depresijom, objavili su britanski znanstvenici.

Istraživači s University of Bristol su pratili 9960 trudnica, a njihove rezultate je objavio znanstveni časopis Epidemiology.
Pokazalo se kako je tjedni unos 1,5 grama omega-3 masnih kiselina iz ribe i plodova mora (ekvivalent za 3 ili više takvih obroka) povezan s 50% manjim rizikom za prisutnost simptoma depresije u 32. tjednu trudnoće.
Depresija u trudnoći šteti i majci i djetetu, dodaju istraživači, no pozivaju na oprez zbog postojećih preporuka o ograničavanju konzumacije nekih vrsta ribe koje mogu sadržavati visoku razinu žive.


17.09.2009.
Istraživanje francuskih znanstvenika je pokazalo kako enzim prisutan u dinjama može biti iznimno učinkovit u borbi protiv stresa, piše Nutrition Journal.

Riječ je o djelovanju enzima superoksida dismutaze, već poznatog po antioksidativnom zaštitnom učinku na tkiva u organizmu.
Pokazalo se kako ispitanici koji su dobili kapsule s ovim enzimom imaju znatno manje simptoma stresa i umora nego ispitanici koji su dobili placebo.
Uzimanje enzima je bilo povezano sa znatno boljom koncentracijom, smanjenjem iritabilnosti te poboljšanom kvalitetom sna.
U istraživanju je sudjelovalo 70 ispitanika.

**********************************************************************************************************************************************************


Objavljeno na portalu www.nature.com

Fernando Gómez-Pinilla, Departments of Neurosurgery and Physiological Science, University of California at Los Angeles School of Medicine, Los Angeles 90095, California, USA

Brain foods: the effects of nutrients on brain function

It has long been suspected that the relative abundance of specific nutrients can affect cognitive processes and emotions. Newly described influences of dietary factors on neuronal function and synaptic plasticity have revealed some of the vital mechanisms that are responsible for the action of diet on brain health and mental function. Several gut hormones that can enter the brain, or that are produced in the brain itself, influence cognitive ability. In addition, well-established regulators of synaptic plasticity, such as brain-derived neurotrophic factor, can function as metabolic modulators, responding to peripheral signals such as food intake. Understanding the molecular basis of the effects of food on cognition will help us to determine how best to manipulate diet in order to increase the resistance of neurons to insults and promote mental fitness.

Nature Reviews Neuroscience 9, 568-578 (July 2008)

**********************************************************************************************************************************************************


Objavljeno na portalu www.healthnews.com

Low-Carb Diets May Impact Brain Function
By: Madeline Ellis
16 December 2008

With obesity at epidemic proportions, people continue to look for ways to lose weight where minimal effort is required. Currently, there are over 135 diets being promoted across America, where an estimated $50 billion a year is spent on dieting. One of the most popular diets has been the Atkins Diet that became popular in the 1970s, fell into decline for a time only to return to prominence. The Atkins system virtually eliminates carbohydrates like pasta, bread, potatoes and even some fruits and vegetables, yet allows many of the foods that are considered fatty and unfit for dieting. And while the diet manages to have a high success rate at losing weight, there are a lot of possible negative consequences of such a lifestyle.

One of the side effects of the Atkins diet, as well as any no- to low-carbohydrate diet, is your body being in ketosis, the process of your body switching from using carbohydrates to using fats for energy, which can result in bad breath, weakness, nausea, dizziness, and insomnia. Another side effect is constipation, caused in part from the lack of high-fiber foods. Other side effects are more on the long-term spectrum, including the risk of heart disease, a chance of osteoporosis, colon cancer, kidney problems and premature aging. Now, researchers say there is yet another side effect of carb-restrictive diets—memory loss.

Researchers believe this may be due to the way our brains use glucose, which comes from breaking down carbohydrates. Glucose is needed in order to power our brain cells, and since they have no way of storing it, these cells rely on a continuous supply via the bloodstream. When carbohydrate intake is reduced, so is the body’s ability to keep the brain supplied with glucose, thus resulting in impaired cognition.

Professor Holly Taylor from Tufts University in Medford, Massachusetts led a recent study that monitored nineteen women between the ages of 22 and 55; nine of whom began an Atkins-style low-carb diet while ten chose a low-calorie diet as recommended by the American Dietetic Association that included plenty of fruits, vegetables, and whole grains. The participants attended five assessment sessions designed to measure short- and long-term memory and attention; one just before starting their chosen diets, 2 and 3 during the first week of dieting and 4 and 5 during weeks 2 and 3 of the study. They were also asked questions about their mood and how hungry they felt.

Tests conducted after week one, when the low-carb dieters ate virtually no carbohydrates, showed the low-carb dieters performed worse on memory-based tasks than the group following the low-cal diet. Their reaction times were also slower and their visual-spatial memories were not as good as the low-cal group. However, they did perform better than the low-cal group in tests that measured attention and the ability to stay on task and their mental function appeared to return to normal after week one, when carbohydrates were reintroduced into their diets, which builds on previous study results showing short-term improvements in attention for people on high protein or high fat diets. Hunger levels remained consistent between the two groups, and the only difference in mood was seen in the low-calorie dieters who reported feeling more confused during the middle period of the study. “This study demonstrates that the food you eat can have an immediate impact on cognitive behavior. The popular low-carb, no-carb diets have the strongest potential for negative impact on thinking and cognition,” said Professor Taylor. “The brain needs glucose for energy and diets low in carbohydrates can be detrimental to learning, memory and thinking.”

However, Australian research scientist Grant D. Brinkworth, Ph.D., says these effects may be temporary, “just the body readjusting to an unfamiliar diet.” In a study published in 2007, Brinkworth and colleagues also conducted cognitive testing on dieters after they had been on either a low-carb or high-carb diet for eight weeks. In their test, the low-carb dieters showed slight impairments in cognitive processing speed, but no difference in working memory compared to the high-carb group. He calls for studies to examine the long-term impact these diets have on cognition.

Taylor’s study is published in the February 2009 issue of the journal Appetite link here

**********************************************************************************************************************************************************

U knjizi „Neuronutricionizam“ prehrana prema emocijama nalazi se poglavlje : „Emocije i njihov ciklus“. Biološki ritmovi utječu na raspoloženje ljudi i njihovo ponašanje o čemu se detaljno govori u spomenutom poglavlju na jednostavan način.Između ostalog obrađena je i tema jet lag ili bolest uslijed putovanja avionom na interkontinentalnim letovima. Originalnu kliničku studiju o biološkim ritmovima iz prosinca 2009. možete vidjeti ovdje

**********************************************************************************************************************************************************

Istraživanje australskih znanstvenika je pokazalo da ishrana bogata crvenim mesom može potaknuti agresiju i nema dobar utjecaj na mentalno zdravlje, dok osobe koje jedu mnogo voća i povrća imaju bolje raspoloženje i bolje mentalno zdravlje.U knjizi „Neuronutricionizam“ u poglavlju „Prehrana prema emocijama“ opširno se govori na svakome razumljiv način o utjecaju hrane na nastanak emocija i daju savjeti za očuvanje mentalnog zdravlja. Originalnu kliničku studiju australskih znanstvenika iz svibnja 2009. možete čitati ovdje

**********************************************************************************************************************************************************
- 01:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.